2/09/2018


Doručak po putu na posao, preciznije, nešto iz obližnje pekare, gablec ili ručak iz dostave – izgleda li i vaš dan tako? Znamo da je vrijeme postalo još dragocjenije nego prije, no svejedno biste trebali malo više paziti što jedete.

Zašto? Odgovor je jednostavan – kada jedemo vani, nije jednostavno izbjeći skrivenu sol u namirnicama. Dovoljno nam je 5 g dnevno, a 36 posto žena i 67 posto muškaraca unosi je više od 8 grama dnevno.

Smanjenje unosa soli za samo 10 posto moglo bi spasiti milijune ljudskih života, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u British Medical Journalu (BMJ).

Uzimanje prekomjerne doze soli narušava zdravlje, oštećuje bubrege, povisuje krvni tlak, a osobe koje imaju probleme s hipertenzijom, jednim od glavnih faktora za nastanak bolesti srca i krvnih žila, svakako trebaju pripaziti na njezin unos u organizam.

Da biste dnevno unijeli samo 5 grama soli u organizam, po mišljenju nutricionista Laurencea Plumeya,  potrebno je ograničiti unos sljedećih namirnica: kruha (na količinu koja sadrži 1,5 do 2 grama soli), sira (u količini koja sadrži 1 gram soli), ručka u kojemu smije biti 1 gram soli i večere s isto toliko soli (1 gram). U toj gotovo “nemogućoj misiji”, kako priznaje i Plumey, treba se pridržavati nekih pravila.

Treba ograničiti dnevnu konzumaciju hrane izvan kuće jer, primjerice, porcija kiseloga kupusa ili gulaša koju pojedete u kantini ima između šest i osam grama soli po tanjuru. Savjetuje da ne solite hranu prije nego što je kušate, a obožavateljima sira sugerira izbor ementalera ili svježega kozjeg sira koji su manje zasoljeni. Ako je u obroku zastupljena šnita šunke, malo tijesta ili jedna kobasica, umjesto sira, pojedite jogurt ili svježi sir.

Kroz kruh i pekarske proizvode u organizam dnevno unesemo oko 30 posto potrebne soli, a udio se dodatno povećava ako su proizvodi posuti solju.

Plumey kaže da danas manji problem predstavlja sol u kruhu te da su prava pošast suhomesnati proizvodi, odnosno mesne prerađevine, a najveća ‘napast’ je jako zasoljena hrana koja spada u ‘junk food’, poput čipsa.

“Navečer, dok gledate televziju, u organizam ćete unijeti golemu količinu soli iz samo jedne vrećice čipsa. Najčešće 100 grama sadrži 3 grama soli.” Plumey podsjeća da je okus jela puno bogatiji i zdraviji dodaju li mu se razni začini, od luka, papra, začinskih trava do octa i soka od limuna.

Savjetuje izbjegavanje kečapa, sojina umaka, senfa i majoneze jer svi ti dodaci imaju velik postotak kuhinjske soli, te konzumiranje što više svježeg ili sušenog voća i povrća, mladoga kravljeg sira, ribe, domaće juhe, mozzarelle, jogurta i žitarica bez dodatka soli. Djeci je dovoljno posve malo soli i ne treba im nuditi grickalice, slane pržene krumpiriće i gotove proizvode, kako podsjeća Plumey.

Preporučeni dnevni unos soli ovisi i o životnoj dobi. Ni neslano, ni preslano, što više svježeg voća i povrća, i organizam će vam biti zahvalan.

metro-portal.rtl.hr

Ostali članci:

PRATITE NAS NA FACEBOOKU:

PRATITE NAS NA FACEBOOKU:
Kliknite na sliku