Normalne stanice u tijelu proživljavaju normalni stanični ciklus koji se sastoji od stadija mirovanja, stadija dijeljenja (mitoze) i stadija programirane smrti stanice.
Ljudska stanica koja je zbog genetske mutacije ili epigenetskih promjena izgubila normalan stanični ciklus postaje izvorom tumora. Ona se puno češće dijeli (i stvara stanicu s tim istim svojstvima) i nezaustavljivo stvara nove stanice, time jako brzo raste i troši puno energije.
Tumore dijelimo na dobroćudne (benigne) i zloćudne (maligne) – rak. U daljnjem tekstu govorit ćemo o zloćudnim tumorima.
Tumore ne možemo shvatiti kao jedinstvenu bolest jer rak svakog organa nosi različite karakteristike. I same tumorske stanice se razlikuju među sobom, a pogotovo među različitim ljudima.
Mogućnost izlječenja od maligne bolesti najviše ovisi o vrsti tumora i stadiju bolesti te o općem stanju organizma.
Ovisno o organu u kojem je rak nastao, tumori se klasificiraju u 4 stadija bolesti.
Procjena stadija tumora ovisi o:
- veličini i/ili dubini invazije tumora u organ,
- prisutnosti tumora u limfnim čvorovima (lokalnim ili udaljenim),
- prisutnosti udaljenih metastaza.
Prvi stadij bolesti označava najmanji tumor bez širenja u limfne čvorove i bez udaljenih metastaza. Izlječenje raka u prvom stadiju bolesti katkad je moguće i samo radioterapijom i operacijom, ovisno o vrsti tumora.
Četvrti stadij bolesti označava uznapredovali rak koji se proširio po organizmu. Prije kemoterapije nije postojala šansa izlječenja takvog bolesnika. Danas je zbog kemoterapije moguće izliječiti i neke uznapredovale tumore (npr. metastatski seminom, rak testisa).
S obzirom na dobre rezultate liječenja uznapredovalih malignih bolesti, kemoterapija je s vremenom postala sastavni dio liječenja ranih stadija bolesti, u kombinaciji s kirurškim liječenjem i zračenjem (multimodalno liječenje).
Iako se mnogi tumori nalaze na jednom ograničenom području, tumor nikada nije lokalizirana bolest. Rak je prožet krvnim žilama i uvijek je moguće da se poneka stanica tumora odvojila i krvlju dospjela na neku potpuno drugu lokaciju. Tako uostalom nastaju i metastaze.
Kemoterapija bi trebala uništiti i te “nevidljive i odlutale stanice” (mikrometastaze).
Osnovna prepreka učinkovitosti kemoterapije je rezistencija stanica tumora na citostatike, bilo inicijalna ili stečena kroz terapiju. Napretkom znanosti stvaraju se nove strategije u liječenju malignih bolesti, kombiniranju molekularne, genske i biološke terapije.
Kemoterapija – djelovanje
Kemoterapija je primjena lijekova (citostatika) u svrhu sustavnog liječenja zloćudnih tumora. Radioterapija (zračenje) i operacija su vrste lokalnog liječenja zloćudnih tumora.
Citostatici uništavaju stanice djelovanjem na mitozu (dio staničnog ciklusa kada se stanica dijeli na dvije jednake). Citostatik nije selektivan, on ne zna koja stanica je dobra našem organizmu, koja je zloćudna.
Kemoterapija djeluje na stanice koje se brzo dijele, a to su u organizmu:
- stanice tumora,
- krvne stanice,
- sluznica probavnog trakta,
- spolne stanice,
- folikuli kose.
Nuspojave kemoterapije uzrokovane su oštećenjima zdravih stanica.
Djelotvornost kemoterapije procjenjuje se stupnjem povlačenja bolesti.
Kompletna remisija (potpuno povlačenje bolesti) označava potpuni nestanak tumorskih lezija na slikovnim pretragama (CT, MR, PET), nestanak laboratorijskih znakova bolesti i nestanak simptoma.
Kompletna remisija je najveći mogući stupanj djelotvornosti kemoterapije.
Danas se pod izlječenje smatra preživljenje bez znakova bolesti od 5 do 10 godina.
Djelomična remisija (parcijalno povlačenje bolesti) označava smanjenje mjerljivih lezija za više od 50%. Djelomična remisija obično ne produljuje dugo život bolesnika ali olakšava bolesnikove tegobe jer dovodi do smanjenja simptoma.
Kemoterapija se može primjenjivati na više načina:
- intravenski u obliku infuzije u perifernu venu ruke,
- peroralno kao tableta, sirup ili kapsula,
- intramuskularnim injekcijama,
- intraarterijski kateterima,
- u tjelesne šupljine – intraperitonealno, intrapleuralno ili intraperikardijalno.
Koliko traje kemoterapija?
Liječenje se provodi u ciklusima kempoterapije, najčešće svaka tri, četiri tjedna. Ovisno o vrsti tumora, određuje se broj ciklusa i vrsta kemoterapije.
Prije svakog ciklusa nužno je učiniti određene laboratorijske pretrage krvi, mokraće i EKG. Posebno je važan klirens kreatinina koji nam govori o funkciji bubrega.
Vrste kemoterapije
Prilikom kemoterapije može se koristiti samo jedan lijek (monokemoterapija) ili kombinacija dvaju ili više lijekova (polikemoterapija).
Danas se većinom radi kombinirana kemoterapija jer se tako na više razina bori protiv tumora te se izbjegava rezistencija na pojedini citostatik.
Kemoterapijski protokol se temelji na sljedećim načelima:
- lijekovi moraju imati dokazanu djelotvornost protiv vrste tumora,
- lijekovi trebaju imati različit mehanizam djelovanja,
- svaki lijek treba pripremiti u optimalnoj dozi,
- lijekovi u jednoj kombinaciju moraju imati različit spektar toksičnosti,
- primjena lijekova treba biti u najkraćim mogućim vremenskim razmacima.
Kemoterapija može:
- izliječiti neke vrste raka (rak testisa, Hodgkinova bolest, akutna limfatična i mijeloična leukemija),
- kontrolirati rak usporavanjem rasta tumora,
- ublažiti simptome bolesti.
Pri prosudbi korisnosti odnosno štete za bolesnika treba voditi računa o:
- dobi bolesnika,
- općem stanju organizma,
- uhranjenosti,
- funkciji pojedinih organa,
- prethodnom liječenju,
- pratećim bolestima.
Smanjena funkcija nekih organa može dovesti do pretjerane toksičnosti ili smanjene djelotvornosti kemoterapije.
Razlikujemo nekoliko vrsta kemoterapije ovisno o indikaciji
Sustavno liječenje uznapredovale ili metastatske bolesti
Primjena kemoterapije u situacijama kada ne postoji druga terapijska opcija radi se zbog smanjenja tumorske mase i bolesnikovih simptoma te poboljšanja kvalitete života – palijativna kemoterapija.
Ovakvim načinom liječenja ne možemo postići izlječenje, ali postoji nekoliko iznimki.
Metastatski tumori koji su izlječivi kemoterapijom:
- rak testisa (seminom),
- rak zametnog epitela jajnika,
- neki oblici Hodgkinova limfoma,
- gestacijska trofoblastička bolest, koriokarcinom.
Adjuvantno liječenje kemoterapijom
Primjena kemoterapije nakon što je kirurški odstranjen primarni tumor u svrhu uništavanja malih nevidljivih metastaza (mikrometastaze) koje vjerojatno postoje u trenutku kirurškog zahvata.
Indikacija za primjenu adjuvantne kemoterapije određuje se za svakog bolesnika posebno temeljem procjene rizika ponovnog povratka bolesti.
Adjuvantna kemoterapija standard je u liječenju navedenih bolesti:
- rak dojke,
- rak debelog crijeva,
- rak želuca,
- rak pluća,
- nekih tumora na mozgu.
Primarno (neoadjuvantno) liječenje kemoterapijom
Inicijalno, početno liječenje kemoterapijom (najčešće 2-4 ciklusa kemoterapije) rabi se u svrhu smanjenja tumorske mase (smanjenje stadija bolesti) prije neke vrste lokalnog liječenja, najčešće operacije ili zračenja.
Neoadjuvantna kemoterapija omogućuje prevođenje granično operabilnih ili inoperabilnih bolesnika u operabilni stadij ili izvođenje poštednijeg kirurškog zahvata.
Neoadjuvantna kemoterapija se izvodi kod sljedećih stanja:
- rak mokraćnog mjehura,
- rak dojke,
- rak jednjaka,
- rak grla,
- osteosarkom (rak kosti),
- nemikrocelularni rak pluća.
Izravna primjena u organe ili tjelesne šupljine zahvaćene tumorom
TACE (trans arterijska kemoembolizacija) je postupak u kojem se kroz arteriju uvede kateter do mjesta tumora i unese određena kemijska tvar. TACE se najčešće koristi kod raka jetre, da bi se smanjio tumor do operativnog stadija ili transplantacije jetre.
Primjena citostatika u tjelesne šupljine je palijativne svrhe u cilju smanjenja stvaranja malignog izljeva i olakšavanje bolesnikovih simptoma.
Lijekovi koji se koriste u kemoterapiji
Ovisno o načinu djelovanja, lijekove možemo podijeliti u 4 skupine
Alkilirajuća sredstva
Citotoksični učinak ovih lijekova je onemogućavanje replikacije DNA, ometanje metabolizma proteina i aktivnosti enzima. Njihovo djelovanje slično je učinku ionizirajućeg zračenja.
Alkilirajuća sredstva: ciklofosfamid, ifosfamid, mekloretamin, klorambucil, tiotepa, busulfan, dakarbazin, cisplatin, karboplatin, prokarbazin.
Antimetaboliti
Antimetaboliti blokiraju stvaranje DNA i tako sprječavaju rast tumorskih stanica. Tumorske stanice su osjetljivije na djelovanje ovih lijekova od normalnih stanica.
Antimetaboliti: metotreksat, 5-fluorouracil, citarabin, merkaptopurin, tiogvanin, kladribin.
Protutumorski antibiotici
Ovi lijekovi inhibiraju rast stanica.
Antibiotici: antraciklini doksorubicin, daunorubicin, aktinomicin, bleomicin, mitomicin, plikamicin.
Sredstva biljnog porijekla
Ovi lijekovi se vežu za diobeno vreteno, zaustavljaju stanicu u fazi mitoze i uzrokuju njezinu smrt.
Biljni alkaloidi: vinblastin, vinkristin, paklitaksel.
Podofilotoksini: etopozid, tenipouzid.
Kemoterapija – nuspojave
Nuspojave kemoterapije variraju od osobe do osobe. Pogrešno je misliti da je kemoterapija neuspješna ako osoba nema nuspojave kao i da je djelotvornija ako osoba ima nuspojave.
Današnja kemoterapija uvelike je smanjila probleme s kojima se pacijenti suočavaju te je danas moguće da pacijent neposredno nakon kemoterapije napusti bolnicu. Prije su trebali ostajati u bolnici nekoliko dana kako bi se oporavili!
Opće nuspojave dijelimo na akutne (za vrijeme kemoterapije i još nekoliko sljedećih dana) i kronične (dugotrajnije).
Akutne nuspojave kemoterapije
Najčešće akutne nuspojave kemoterapije su:
- mučnina,
- povraćanje,
- povišena temperatura,
- bolovi,
- alergijske reakcije.
Akutne odgođene nuspojave kemoterapije
Odgođene akutne nuspojave se mogu javiti nekoliko dana do nekoliko tjedana nakon primjene citostatika i posljedica su oštećenja zdravih stanica.
Najčešće su to:
- smanjenje broja crvenih krvnih stanica (eritrocita) – anemija s umorom i općom slabosti,
- smanjenje broja bijelih krvnih stanica (leukocita) – sklonost infekcijama,
- smanjenje broja krvnih pločica (trombocita) – sklonost krvarenju,
- bubrežne komplikacije,
- upala sluznice usne šupljine (stomatitis ili mukozitis), ranice u ustima,
- upala sluznice jednjaka, želuca i crijeva,
- bolovi u trbuhu,
- proljev,
- zatvor (opstipacija),
- trnjenje u prstima ruku i nogu,
- otežan hod,
- gubitak ravnoteže,
- slabljenje sluha,
- podbuhlost, oticanje lica, ruku, nogu ili trbuha,
- alopecija (gubitak kose i ostalih dlaka).
Kasne nuspojave kemoterapije
Neke od kasnih nuspojava kemoterapije su:
- oštećenje imunološkog sustava,
- neplodnost,
- sekundarni tumori.
Kako si pomoći u podnošenju nuspojava?
Slijedite sljedeće savjete.
Za sprječavanje mučnine i povraćanja:
- Planirajte vrijeme za odmor, čuvajte energiju za najvažnije stvari.
- Jako je bitno unositi dovoljno kalorija svaki dan.
- Jedite raznoliku i zdravu hranu, u što više manjih obroka.
- Pijte mnogo tekućine, barem 1 sat prije ili poslije obroka.
- Pijte biljne čajeve, hladne i nezaslađene voćne sokove, ne gazirane.
- Izbjegavajte vruću slatku, masnu i prženu hranu.
- Dobro prožvačite svaki zalogaj da bi olakšali probavu.
- Odmarajte se poslije obroka, ali ne u vodoravnom položaju. Nemojte leći barem 2 sata od obroka.
- Ako je najizraženija jutarnja mučnina, prije ustajanja pojedite suhu hranu.
- Izbjegavajte mirise koji Vam smetaju.
- Nemojte nositi usku odjeću preko trbuha.
Za nošenje s gubitkom kose:
- Koristite blage šampone i nježne četke za kosu.
- Kosa će Vam narasti ponovno! Do tad možete od HZZO tražiti potvrdu o potrebi vlasulje, nositi kapu, maramu, šešir i slično.
Za izbjegavanje infekcija:
- Često perite ruke da bi se zaštitili od infekcija.
- Tuširajte se svaki dan.
- Njegujte usnu šupljinu.
- Izbjegavajte osobe od kojih se možete zaraziti, zatvorene prostore, kontakt sa životinjama i ustajalom vodom.
- Nemojte jesti sirovo meso, ribu, morske plodove ili jaja.
Javite se liječniku u slučaju sljedećih simptoma:
- temperatura veća od 38°C,
- tresavica,
- znojenje,
- učestalo i otežano mokrenje,
- pečenje kod mokrenja,
- kašalj i grlobolja,
- iscjedak iz rodnice,
- oteklina i crvenilo oko rane ili bilo gdje na tijelu,
- bol u području sinusa,
- glavobolja,
- proljev koji traje duže od 24 sata.
Za smanjenje sklonosti krvarenja:
- ne koristiti lijekove s acetilsalicilnom kiselinom (aspirin, andol),
- izbjegavati alkohol,
- koristiti mekane četkice za zube,
- paziti se ozljeda.
Za ublažavanje proljeva:
- piti što više čaja,
- jesti više manjih i laganih obroka koji ne sadržavaju mnogo vlakana (npr. riža, bijeli kruh, svježi posni sir, jogurt, kuhani krumpir, kuhano bijelo meso),
- jesti banane,
- ne konzumirati jako vruću ili hladnu hranu,
- izbjegavati masno, jake začine i mlijeko.
Iako kemoterapija zbog svoje toksičnosti nema puno zagovaratelja, zbog nje i ostalih metoda liječenja danas susrećemo sve više ljudi koji su pobijedili rak.
“S rakom se treba boriti!” Vrlo često maligna bolest i kemoterapija u bolesnika uzrokuju anksioznost, depresiju i strah. Dobro emotivno stanje važno je jednako kao i fizičko zdravlje.
Svaki bolesnik treba psihičku potporu za vrijeme liječenja.
Preporuke američkog Nacionalnog servisa za informiranje o raku(National Cancer Institute’s Cancer Information Service) bolesnicima s rakom kako da učine dan ugodnijim:
- podijelite emocije s prijateljima i obitelji,
- pomozite drugome,
- gledajte vesele filmove,
- slušajte glazbu,
- pronađite hobi i naučite nove vještine,
- vježbajte, ako je moguće,
- činite stvari koje vas interesiraju.
Izvor: krenizdravo.rtl.hr