11:49
Mozak je zaštićen lubanjom koja je jako čvrste strukture. Bilo koje povećanje mase unutar lubanje uzrokuje probleme jer se lubanja ne može “rastegnuti”. Kada tumor na mozgu raste, on može povećati pritisak u glavi. To može uzrokovati oštećenje mozga.
Tumori središnjeg živčanog sustava mogu se podijeliti u dvije velike skupine: primarne i sekundarne (metastatske):
Primarni tumor na mozgu je onaj tumor koji je nastao iz stanica koje se normalno nalaze u mozgu.
Metastatski tumor na mozgu je maligni tumor drugog organa koji je krvlju došao do mozga i tamo se proširio.
Najčešći tumori koji metastaziraju u mozak:
-rak pluća,
-rak dojke,
-rak bubrega,
-maligni melanom.
Primarni tumori na mozgu mogu biti benigni (nekancerozni) ili maligni (rak mozga).
Najvažnije činjenice o primarnim tumorima mozga jesu:
Tumori mogu nastati u bilo kojem dijelu središnjeg živčanog sustava (SŽS), no najčešće se pojavljuju u velikom mozgu; oko 15% tumora nalazi se u kralježničkoj moždini.
Postoje različite vrste primarnih tumora na mozgu te oni pokazuju sklonost za specifične lokacije, primjerice meduloblastom se javlja u malom mozgu.
Tumori na mozgu mogu nastati u bilo kojoj dobnoj skupini.
Maligni primarni tumor češći je od benignog tumora na mozgu. (85% tumora je maligno, a 15% benigno.)
U odraslih su metastaze drugog tumora učestalije od primarnog tumora na mozgu (dva puta češće od primarnog tumora), u djece su metastaze rijetkost.
Maligni tumori mozga imaju visoku smrtnost.
Maligni tumori na mozgu rijetko metastaziraju izvan središnjeg živčanog sustava.
Primarni tumori središnjeg živčanog sustava čine oko 2% svih tumora u odraslih osoba.
U dječjoj dobi do 15 godina tumori središnjeg živčanog sustava čine 20% svih zloćudnih novotvorina. Nakon limfoma i leukemija, tumori SŽS-a su najčešći zloćudni tumori i najznačajniji uzrok smrti od tumora u djece
Tumor na mozgu – vrste
Tumori na mozgu mogu se podijeliti u nekoliko skupina, ovisno o tome od koje vrste stanica potječu, odnosno od kakvih su vrsta stanica građeni.
Mozak se sastoji od živčanih stanica (neurona), potpornih stanica (glija stanice – astrociti, oligodendrociti, ependimske stanice), krvnih žila, živaca i moždanih ovojnica.
Potporne stanice mozga (glija stanice) imaju važnu ulogu:
-stvaraju strukturu središnjeg živčanog sustava,
-osiguravaju hranu za središnji živčani sustav,
-odvode otpadne tvari stanica,
-prerađuju stare, mrtve živčane stanice (neurone).
Glavne skupine tumora na mozgu prema vrsti stanica od kojih su nastali jesu:
Gliomi – najvažniji i najčešći tumori u središnjem živčanom sustavu, stvaraju se iz potpornih stanica mozga (glija stanica), čine više od polovine svih primarnih tumora u odraslih.
Gliomi se mogu podijeliti na: astrocitične tumore (astrocitom, anaplastični astrocitom i glioblastom), oligodendroglijalne tumore, ependimalne tumore (ependimom ili ependimoblastom).
Glioblastom je najagresivniji tip tumora na mozgu, to je gradus IV svih glioma.
Primitivni neuroektodermalni tumori – tumori dječje dobi, najvažniji meduloblastom.
Ganglijski tumori – rijetki tumori dječje i mlađe dobi (gangliogliomi).
Meningeomi – ovi tumori potječu od stanica moždanih ovojnica, a čine gotovo 15% svih novotvorina u SŽS. U 95% slučajeva su benigni, a pojavljuju se češće u žena.
Tumori živčanih ovojnica – tumori osmog kranijalnog živca (n. vestibulocochlearis), neurilemomi i neurofibromi,
Limfomi – limfomi mogu zahvatiti središnji živčani sustav tijekom širenja bolesti koja je počela u limfnim čvorovima ili kao primarni moždani limfom. Primarni B-velikostanični limfomi na mozgu jedna su od čestih komplikacija AIDS-a.
Tumori krvnih žila – hemangioblastom malog mozga.
Ostali tumori – tumori pinealne žlijezde (pineocitom), tumor ostataka embrionalnih struktura (kraniofaringeom), tumori hipofize.
Ovisno o mjestu nastanka tumora, tumori središnjeg živčanog sustava mogu se podijeliti na:
-tumore velikog mozga,
-tumore malog mozga,
-tumore produžene moždine,
-tumore kralježnične moždine,
-tumore moždanih ovojnica.
Važnost podjele tumora prema lokalizaciji vidi se u češćem pojavljivanju nekih tumora na određenim lokacijama.
Tumori odrasle dobi, više od 15 godina u postotcima:
-Glioblastom i anaplastični astrocitom 45%
-Astrocitom 15%
-Oligodendrogliom 7%
-Meningeom 15%
-Neurilemom 8%
-Ostali tumori 15%
Prema agresivnosti, tumori se mogu podijeliti na četiri stupnja – gradusa:
-Gradus I
Benigni (dobroćudni) tumor, najmanje agresivan, postoji mogućnost izlječenja nakon operacije mozga.
-Gradus II Uvjetno zloćudan tumor, stanice se brže umnožavaju, može napredovati prema većem stupnju malignosti.
-Gradus III Maligni tumor, stanice se brzo umnožavaju, nakon operacije potrebno je liječenje kemoterapijom i zračenjem.
-Gradus IV
Maligni tumor koji je jako agresivan, a tijek bolesti je nagao i progresivan.
Tumor na mozgu – simptomi
Simptomi tumora na mozgu ovise o lokaciji, veličini i vrsti tumora na mozgu.
Simptomi mogu biti uzrokovani:
-oštećenjem dijela mozga,
-pritiskom tumora na okolne strukture i
-razvojem povišenog intrakranijalnog tlaka (tlaka unutar lubanje).
Najčešći simptom tumora na mozgu je pritisak u glavi, glavobolja.
U 70% oboljelih pojavljuje se glavobolja (iako je glavobolja jedan od najčešćih simptoma u čovjekovu životu i puno češće je uzrokovana drugim, ne tako ozbiljnim problemima).
Glavobolja izazvana tumorom na mozgu je obično stalna i ne popušta, učestalo se ponavlja. Može početi u nekoga tko prije nikada nije imao glavobolje. Glavobolja je jaka, javlja se noću i prisutna je pri buđenju.
Glavobolja se pogoršava kašljanjem, kihanjem ili vježbom.
Ostali simptomi tumora na mozgu:
-mučnina i povraćanje – u polovice bolesnika, zbog porasta intrakranijalnog tlaka (tlaka -unutar lubanje), najčešće se javlja u jutarnjim satima i nastupa naglo,
-epileptički napadaji – javljaju se u trećine bolesnika kao prvi simptom, a u 70% bolesnika se pojavljuje u jedno trenu bolesti. Sam izgled napada ovisi o mjestu epileptičkog žarišta, može biti osjećaj mravinjanja, utrnulosti, grčenje mišića.
-promjena kognitivne funkcije – poremećaji u ponašanju, pamćenju i koncentraciji,
-promjena mentalne i psihomotorne funkcije – bolesnik je usporen, teško se izražava,
-žarišni neurološki simptomi – ovise o lokaciji tumora na mozgu,
-zamućen vid ili dvoslike,
-zbunjenost,
-slabost udova ili dijela lica,
-promjena u mentalnom ponašanju,
-gubitak pamćenja,
-nespretnost,
-teškoće u čitanju ili pisanju,
-problemi s osjetilima (vid, njuh, okus),
-poteškoće gutanja (disfagija),
-vrtoglavica,
-nejednake zjenice,
-spušten očni kapak,
-nekontrolirani pokreti,
-tremor ruku,
-nedostatak koordinacije,
-gubitak kontrole mokrenja i defekacije,
-neosjetljivost nekog dijela tijela,
-poteškoće u govoru ili razumijevanju govora,
-promjene osobnosti, emocija,
-poteškoće u hodanju,
-mišićna slabost udova,
-djelomični ili potpuni gubitak svijesti,
-ponavljajući, nenamjerni pokreti,
-nesanica.
Ako imate glavobolju koja se pogoršava kada legnete i često je praćena povraćanjem, obavezno se javite liječniku.
Ako doživite prvi epileptički napad u odrasloj dobi, trebate se svakako javiti liječniku.
Tumor na mozgu – dijagnoza
Dijagnoza počinje s fizikalnim pregledom i kvalitetnim uzimanjem povijesti bolesti.
Obavezni dio pregleda je i neurološki pregled. Liječnik će Vam testirati funkciju moždanih živaca ispitivanjem motorike mišića lica, grubog osjeta te pregledom oka.
Oftalmoskop je uređaj kojim se pregledava oko. Važna funkcija oka je reakcija zjenica na svjetlo i mora se testirati.
Također, oftalmoskopom će Vam pregledati optički živac (živac zaslužan za osjetilo vida, n. opticus). Ako postoji povećan tlak unutar lubanje moguće je vidjeti promjenu na optičkom živcu.
Liječnik će također procijeniti Vašu:
-mišićnu snagu,
-koordinaciju,
-memoriju,
-sposobnost za rješavanje matematičkih zadataka.
Nakon pregleda, ako liječnik sumnja na tumor, naručit će sljedeće pretrage:
-CT mozga ili MR mozga (slikoviti prikaz mozga), CT otkriva 95% tumora,
-RTG lubanje (moguće je vidjeti frakturu lubanje),
-Lumbalnu punkciju,
-EEG (elektroencefalogram) – za lokalizaciju epileptičkog žarišta,
-Angiografiju (prikazivanje krvnih žila u mozgu, prikaz onih koje hrane tumor),
-Biopsiju mozga (pregled tkiva pod mikroskopom govori nam o točnoj vrsti tumora, postavlja konačnu dijagnozu).
Tumor na mozgu – krvna slika
Tumor na mozgu ne vidi se iz krvne slike i ostalih jednostavnih, rutinskih krvnih pretraga. Simptomi su ti koji najčešće dovode bolesnika k liječniku. Trenutno ne postoji tumorski marker za tumore na mozgu.
Krvna slika je bitna u planiranju operacije radi procjene spremnosti bolesnika za anesteziju.
Gledaju se krvna slika, stanje jetre (jetrene probe – ALT, AST, GGT) i bubrega (urea, kreatinin).
Tumor na mozgu – liječenje
Vrsta liječenja tumora mozga ovisi o:
-vrsti tumora,
-veličini tumora,
-lokaciji tumora,
-općem stanju organizma.
Operacija tumora mozga
Većina tumora na mozgu liječi se operacijom mozga.
Cilj je izvaditi što je moguće više tumorskog tkiva bez oštećenja zdravog dijela mozga.
Neke lokacije tumora na mozgu omogućuju jednostavnu operaciji dok druge onemogućuju operaciju u potpunosti. Ponekad je moguće odstraniti tek dio tumora.
Ciljevi operacije tumora mozga:
odstraniti što više tumorskog tkiva,
dobivanje tumorskog tkiva za patohistološku analizu,
smanjenje povišenog tlaka unutar lubanje – intrakranijalnog tlaka.
Najčešće komplikacije operacije mozga su infekcija i krvarenje.
Moguće posljedice operacije:
-prolazni poremećaji govora,
-epizode smetenosti i dezorijentiranosti,
-slabost ekstremiteta,
-promjene osobnosti,
-epileptički napadaji,
-poremećaji pamćenja,
-poremećaji govora.
Trajanje simptoma je individualno za svakog bolesnika, nekima će se smetnje povući kroz nekoliko dana, a nekima i trajno zaostati.
Ostale metode liječenja
Operativni postupak se može kombinirati s ostalim modalitetima liječenja kao što su radioterapija i kemoterapija.
Najčešće se radi o adjuvantnoj radioterapiji ili kemoterapiji kada se nakon operacije primjenjuju ova dva postupka radi uništavanja preostalih tumorskih stanica.
Čak i kada operacija ne može izliječiti rak, može biti korisna u smislu smanjenja veličine tumora i ublažavanja simptoma.
Liječenje tumora na mozgu može oštetiti i zdravo tkivo mozga, zato je često nužna rehabilitacija nakon liječenja:
Fizioterapeut će Vam pomoći da vratite snagu i ravnotežu.
Logoped će Vam pomoći u rješavanju problema s govorom i gutanjem,
Radni terapeut će Vam pomoći oko obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
Tumor na mozgu – prognoza
Rak mozga teška je bolest i zahtjeva veliku borbu.
Prognoza tumora na mozgu ovisi o:
-uspješnosti liječenja,
-vrsti tumora,
-lokaciji tumora,
-veličini tumora.
Liječenje raka mozga učinkovitije je u osoba mlađih od 45 godina, u ljudi s anaplastičnim astrocitomom bolje nego s glioblastomom, te u onih u kojih je tumor uklonjen kirurški.
Meningeom Petogodišnje preživljenje u postotcima
Gradus I 80%
Gradus III 60%
Oligodendrogliom Petogodišnje preživljenje u postotcima
Gradus II 66-78%
Gradus III 30-38%
Astrocitom Petogodišnje preživljenje u postotcima
Gradus II Prosječno preživljenje nakon operacije je 6-8 godina. Više od 40% ljudi preživi više od 10 godina nakon operacije
Gradus III 27%
Glioblastom – gradus IV svih glioma Prosječno preživljenje ovog najagresivnijeg tumora na mozgu je 12-18 mjeseci od postavljanja dijagnoze. Samo 20 % pacijenata s glioblastomom preživi dulje od jednu godinu.
Tumor na mozgu kod djece
Tumori mozga najčešći su solidni tumori dječje dobi i druge po učestalosti pedijatrijske neoplazme, odmah iza leukemija. Vodeći su uzrok smrtnosti pedijatrijskih onkoloških pacijenata.
Na 1,000.000 djece do 15. godine života dijagnosticira se približno 35 slučajeva tumora mozga. Najčešće se pojavljuju između 3. i 7. godine života.
Klinička slika je raznolika i ovisi o dobi djeteta, lokaciji i vrsti tumora.
Tumori dječje dobi, do 15 godina u postotcima:
Glioblastom i anaplastični astrocitom 5%
Astrocitom 45%
Ependimom 8%
Meduloblastom 25%
Meningeom 2%
Ostali tumori 15%
Izvor: krenizdravo.rtl.hr
