Čuvajmo svoje oči

Iako oko rijetko boli, valja od djetinjstva do starosti redovito kontrolirati taj mali, ali vrlo osjetljiv i važan organ

Boli me, moram posjetiti liječnika", rečenica je koja se često može čuti, no kako u oftalmologiji simptom boli nije tako čest, dobro je zapitati se kad obaviti oftalmološki pregled.

Oko je parni i naizgled mali organ, koji s vidnim živcem i centrom za vid u mozgu sudjeluje u stvaranju osjeta vida. Taj osjet, koji je od velike važnosti za svakodnevno funkcioniranje i orijentaciju u prostoru, može biti pogođen mnogim patološkim poremećajima koji se mogu javiti već od najranije dobi. Neki poremećaji su bezopasni i lako se liječe, a neki mogu biti vrlo ozbiljni i uzrokovati trajni gubitak vida.
Najbolji način da se preveniraju neželjene posljedice su redoviti pregledi liječnika specijalista za očne bolesti, barem jednom godišnje. Naravno, prema savjetu liječnika, preglede treba obavljati i češće, i to ovisno o postojanju nekih bolesti čiji se patofiziološki poremećaj može odraziti i na funkciju oka i izazvati različite tegobe.

Najčešće bolesti u dječjoj dobi

Roditelji nisu sigurni u kojoj dobi odvesti dijete na prvi pregled očiju, smatrajući da je još malo i neće surađivati. Odgovor na to pitanje je jednostavan: nikad nije prerano, osobito ako kod djeteta primijetite simptome ili u obitelji već ima očnih bolesti.

Najčešći razlog dolaska djece do prve godine života u oftalmološku ordinaciju je neprohodan suzonosni kanalić s nakupljanjem sekreta u oku (liječi se konzervativno, masažom u području suzne vrećice ili proštrcavanjem u kratkotrajnoj općoj anesteziji). U kasnijoj dobi česti su poremećaji vezani uz bježanje oka (strabizam ili škiljenje), što se može liječiti konzervativno ili kirurškim putem, zatimrefrakcijske pogreške (kratkovidnost ili miopija, dalekovidnost ili hipermetropija, astigmatizam), koje se korigiraju nošenjem naočala ili kontaktnih leća, te upale očijui slabovidnost (ambliopija).

Na poremećaj vidne oštrine roditelji posumnjaju kad primijete da dijete žmiri, trlja oči ili se žali na učestale glavobolje, a često se tek na sistematskom pregledu uoči polaska u školu prvi put utvrdi slabija vidna oštrina jednog ili oba oka. Uzrok lošije vidne oštrine, osim refrakcijskih pogrešaka, mogu biti zamućena leća, povišen očni tlak, bolesti rožnice, mrežnice i vidnog živca te tumori oka. Kako kod djece razvoj vida traje otprilike do sedme, a dijelom i do desete godine života, većina tih poremećaja, ako se otkrije na vrijeme, može se uspješno liječiti uz očuvanje ili čak unaprjeđenje vida.

Ako nema znakova očnih bolesti, preporučuje se prvi pregled sa širenjem zjenica napraviti do treće godine. Poslije se u školskoj dobi oči pregledavaju u sklopu redovitih sistematskih pregleda, koji bi trebali postati standard i u odrasloj dobi.

Korekcija refrakcijskih pogrešaka

Refrakcijske pogreške danas se, osim naočalama ilikontaktnim lećama, uspješno korigiraju i laserskim skidanjem dioptrije, a najčešća metoda je LASIK (LaserAssisted In Situ Keratomileusis), koja se izvodi u Specijalnoj bolnici za oftalmologiju Svjetlost. Potencijalni kandidat za lasersko skidanje dioptrije je svaka punoljetna osoba sa stabilnom dioptrijom u rasponu od -10,0 dsph do +5,0dsph i 5 cilindara, što treba potvrditi detaljnim pregledom.
Ako osoba nije kandidat za lasersko skidanje dioptrije, moguća je ugradnja intraokularnih leća (Veriflex, Verisyse, Cachet), koje se ugrađuju u prednju očnu sobicu.
I jedna i druga metoda znatno unaprjeđuju kvalitetu života, pacijenti nakon njih funkcioniraju bez naočala ili kontaktnih leća, osim onih starijih od 40 godina, kojima će i dalje trebati naočale za čitanje.