Lumboishialgija – uzroci, simptomi, liječenje

Stručnjaci pretpostavljaju da gotovo nema osobe koja barem jednom u životu nije osjetila bol koja počinje u lumbalnom dijelu kralježnice i potom se širi u nogu. Ova bol je poznata pod nazivom lumboishialgija i posebno je česta u razvijenim zemljama zbog način života u kojemu mnogo sjedimo i stojimo, a ne vježbamo dovoljno leđne mišiće.

Evolucijskim razvojem je čovjek prešao u uspravan položaj tijela u kojemu je opterećenje na kralježnicu znatno povećano budući da nam kralježnicapredstavlja oslonac cijelog tijela.

Anatomija kralježnice

Kralježnica je koštani oklop koji ima dvije osnovne uloge: služi kao osnova cijelog koštanog sustava i štiti kralježničnu moždinu od oštećenja.

Kralježnična moždina je živčano tkivo smješteno u sredini kralježnicekoje nam omogućuje niz funkcija prijeko potrebnih za život (kao što su mišićni pokreti, osjeti…) i iznimno je osjetljivo na oštećenja. Kralježnica je građena od niza kralježaka čija je funkcija omogućavanje pokretljivosti tijela. Između kralježaka su intervertebralni diskovi koji omogućuju prianjanje jednog kralješka na drugi bez oštećenja. Također je ključno znati da kralježnična moždina spinalnim živcima povezana s periferijom tijela.

Spinalni živci su živci koji prolaze između dva susjedna kralješka i samim time su podložni oštećenjima ako dođe do pritiska koštanog tkiva na živac.

Bol ili trnce koji su najčešći simptomi uklještenja živca možemo osjećati duž cijelog područja inervacije tog istog živca.

Uzroci

Uzroci nastanka lumboishialgije mogu biti različiti, a svi imaju kao zajedničku posljedicu priklještenje spinalnog živca u lumbalnom području. Lumbalno područje je posebno često područje uklještenja živca budući da su kralješci u tom dijelu slabo pokretni i da se uzglobljuju sa sakralnom (križnom) kosti koja je također slabo pokretna.

• Tjelesno naprezanje – težak rad, nepravilni pokreti, dugotrajno sjedenje ili stajanje u anatomski lošem položaju.
• Urođene anomalije kralježnice – kao što su kifoza, lordoza ili skolioza su često praćeni s uklještenjima živaca u slabinskom i križnom predjelu kralježnice.
• Reumatske bolesti: artritis, giht.
• Upale: tuberkuloza.
• Bol kao posljedica neke druge primarne bolesti: poremećaji kuka ili koljena uzrokuju iskrivljen položaj tijela pri hodanju što posljedično uzrokuje preveliki pritisak na živce.
• Osteoporoza, manjak kalcija, rahitis.
• Ozljede, vrlo često sportske.

Rizični faktori

Osobe koje imaju tjelesno neaktivan, sjedilački način života su podložne degeneraciji i slabljenju leđnih mišića. Leđni mišići služe kao podrška kralježnici, stoga njihovo slabljenje znači veće opterećenje za kralježnicu.

Ortopedski problemi također mogu uzrokovati bol u kralježnici: ljudi koji imaju ravna stopala ili žene koje često nose visoke potpetice često osjećaju bol u donjem dijelu leđa. Bol također možemo osjećati u području donjih leđa i nogu, ali ta bol ne mora biti uzrokovana problemima s kralježnicom.

Naime, bol koju osjećamo radi problema s unutarnjim organima često ne možemo precizno locirati. Ta vrsta boli se često obilježava kao prenesena bol, a uzrok boli može biti bubreg ili primjerice urogenitalni sustav (posebice kod žena za vrijeme menstruacije).

Također je bitno napomenuti da određene vrste tumora imaju za obilježje sposobnost metastaziranja u koštano tkivo, stoga oštećenje kralježnice u određenim slučajevima može biti uzrokovano i tumorom.

Rekonstrukcijske operacije dojki (najčešće uvjetovano rakom dojke) se izvode tako da se autotransplatira mišić s područja lopatice čime se mijenja ravnoteža mišića na leđima što može uzrokovati probleme sa lumboishialgijom.

Simptomi

Bol je glavni simptom i ujedno i glavni razlog posjete liječniku. Kod opisivanja boli jako bitno je napomenuti i neke detalje vezano za sam osjet boli:

• Lokalizacija – može li se precizno odrediti mjesto boli ili se boli širi na šire anatomsko područje.
• Zahvaćanje drugih dijelova tijela – širi li se bol iz kralježnice u noge (jednu ili obje), širi li se bol iz područja zdjelice ili utrobnih organa u leđa.
• Početak – nagli ili postepeni, osjeća li se tupa bol cijelo vrijeme ili samo kod određenih pokreta, može li se prisjetiti trenutka kada je bol nastala (bitno u slučaju ozljede).
• Popratni simptomi – primjerice trnci u nogama, smanjeni opseg pokreta, opća tjelesna slabost, slabost drugih mišića leđa i bol u ostalim dijelovima leđa.

Što je više detalja jasno definirano, to je izrazito olakšan posao liječniku pri postavljanju uspješne dijagnoze.

Liječenje

Liječenje prije svega ovisi o uzroku. Uklanjanje primarnog uzroka boli često uzrokuje povlačenje boli. Kod sportskih i sličnih ozljeda se prvo pristupa neinvazivnim metodama liječenje uz pomoć analgetika (lijekova za suzbijanje osjeta boli). Operacija se često razmatra kao rješenje tek kada su sve druge opcije iscrpljene. Bolesti uzrokovane degeneracijom kosti se liječe posebnim lijekovima i adekvatnom prehranom (primjerice nadoknadom kalcija kod manjka kalcija).

Tumorski procesi su znatno ozbiljniji problem od lumboishialgije, stoga se primarno nastoji liječiti tumor, a potom poboljšati popratni zdravstveni problemi. Upalne bolesti se također liječe posebnim lijekovima.

Samopomoć

Samopomoć je izrazito bitna pogotovo ako se radi o kroničnim poremećajima poput anatomskih promjena kralježnice (skolioza, lordoza, kifoza) ili o ozljedama koje često imaju kronični tijek.

Vježbanje i jačanje leđnih i trbušnih mišića smanjuje opterećenje na kralježnicu. Nošenje ortopedskih pomagala poput uložaka može pomoći kod osoba koje imaju ravna ili spuštena stopala, kao i nošenje primjerene obuće. Promjena životnih navika ili barem prilagodba (anatomske stolice ili stajanje u pravilnom položaju prilikom sjedenja) može pomoći kod nekih pacijenata. Pravilan san i odmor je ključan za kralježnicu budući da se tijekom spavanja intervertebralni diskovi između kralježaka regeneriraju. Nadoknada kalcija je ključna kod pacijenata koji pate od tog problema. Za kraj, kod određenog broja pacijenata stres i psihičko stanje je jedini uzrok boli u leđima, stoga je ponekad samo dovoljno dovesti se psihički zdravu okolinu.

Izvor: krenizdravo.rtl.hr